Žao mi je zbog rečenice koju sam čula prije par dana, a glasi ovako: „Današnji vrtići postali su samo skladišta za djecu.“ Koliko ima istine u ovome sami procijenite, ali definitivno će se većina složiti da prostori u kojima djeca predškolskog i nižeg uzrasta provode po 8 sati, i program po kojem rade, nisu na zavidnom nivou.
Jedna grupa, mladih, ambicioznih pedagogica iz Holandije i Bosne i Hercegovine, vođene primjerom skandinavskog načina odgajanja djece, odlučila je da Sarajevu ponudi sasvim novi pristup i okruženje u kojem će se svako dijete moći razvijati onako kako mu prirodne sklonosti nalažu.
Sjetimo se naših bezbrižnih dana djetinjstva, nebitno potičemo li iz ruralne ili gradske sredine, kada smo se izmoreni, mokri, blatnjavi, ali sretni, ispunjeni i zadovoljni, vraćali kućama u sami suton. Niko nas nije zatrpavao „inteligentnim igračkama“ niti upisivao na kurseve za „bildanje mozga“, a opet, većina nas je školovanje nastavila na prestižnim univerzitetima i mnogi žive svoje snove i svojom „pameću“ zarađuju za svoju porodicu. Stres kao stanje u našem rječniku nije postojao. Nismo čuli za hiperaktivnost, niti poremećaj pažnje. Umjesto na glave naših roditelja, penjali smo se na drveće, mijesili blato, skupljali lišće, kamenčiće, radovali se prvim vijesnicima proljeća, vrištali kada bismo sjeli na mravinjak, i jeli krišku hljeba namazanu šećerom ili maslom. Nismo znali šta je plastika, niti su mame bile u potrebi da sakrivaju igračke od nas kako bismo popravili svoje ponašanje. Igračke smo sami kreirali, onako kako smo najbolje znali i umjeli.
Šta smo to postali i šta danas želimo od naše djece?
Upisujemo ih na bezbroj vannastavnih aktivnosti, svjesno im oduzimajući vrijeme za igru i razvoj. Namjerno uz igru pišem i razvoj, jer dijete se razvija i uči kroz igru. Nije važno uopšte da li će sa 5 godina znati čitati, pisati, računati. Važno je da znamo da svoje vrijeme kvalitetno provodi, osmišljavajući samo svoju igru. I eto, nema boljeg načina od razvoja kreativnosti.
Postoje tri oblasti važne za razvoj djeteta do perioda tinejdžerstva, i to su: muzičko, likovno i tjelesno. Koliko su naša djeca zaista zaokupljena aktivnostima u ovim oblastima? Posebno ističem tjelesni odgoj. Djetetu je potrebno što više kretanja, skakanja, penjanja, jer prema nekim istraživanjima, provedenim u SAD-u i Kanadi, ukoliko nedostaje tjelesnih aktivnosti, vrlo lahko može doći do smanjenja dubokih struktura velikog mozga, što opet dovodi do smanjenja kognitivnih sposobnosti. Upravo je ovo bio jedan od motiva da Sarajevo dobije okruženje kakvo zaista pripada djeci.
O čemu se zapravo radi ?
Cilj, ujedno i slogan, centra za edukaciju i rekreaciju djece, Kids Village, glasi: „Vratimo djeci prirodu i prirodi djecu.“ Udaljavanje djece od prirode dovelo je do udaljavanja od svega što je zdravo, korisno i ispravno. Aktivnosti se odvijaju na terenu od 6.500 m2, te obuhvataju djecu od 3 do 14 godina.
Želja kreatorica je da djeca provode vrijeme na čistom zraku, kultivisanoj i uređenoj šumici, voćnjaku, rekrativnom terenu za igru i sport, te u interakciji sa posebno odabranim i vakcinisanim domaćim životinjama. Program akcenat stavlja na igru prirodnim materijalima, kroz pedagogiju Marije Montessori, bez interneta i mobitela.
Kids Village je otvoren kako za pojedinačne posjete (s prethodnom najavom),tako i za posjete vrtića, udruženja, kolektive iz cijele BiH. Sa radom se započinje početkom mjeseca maja do kraja oktobra, jer se 95% aktivnosti sprovodi vani te je neophodno „preskočiti“ hladni zimski period. Za četiri godine njegovog postojanja posjetilo ga je nekoliko hiljada djece i nekoliko stotina roditelja, vaspitača, odgajatelja.
„Nedavno smo dobili značajnu podršku u vidu nekoliko kutija igračaka i didaktičkog materijala od humanitarske Selvedine Mašić Gušić koja s grupom Bošnjakinja u Holandiji često prikuplja igračke i dovozi ih vrtićima i udruženjima u Bosni i Hercegovini. Nama je svaka donacija jako važna, u igračkama i ponajvažnija, s obzirom da na Kids Village dolaze i djeca sa određenim poteškoćama u razvoju, a igračke su potrošni materijal pa se brzo pohabaju i polome. Veoma smo ponosni na projekat „Senzorna integracija djece sa poteškoćama u razvoju“ koji smo dvije godine zaredom realizirali na Kids Villageu.“, ističe projekt menadžerica Elhana Misirlić.
Šta je novo na Kids Villageu?
„Ove godine školarcima nudimo mogućnost kampovanja na Kids Villageu uz kombinaciju druženja, istraživanja, snalaženja u prirodi sa brojnim kreativnim radionicama, društvenim igrama, izazovima. Sve informacije i pojedinosti možete saznati na našim instagram i facebook straniciama – Kids Village Sarajevo.“
Piše: pedagogica, Sedina Muhedin