Pitala sam se, zašto su ova grupa mladih obrazovanih žena, portal Ženske medijske mreže naslovile sa Huma? I odmah me je, prije nego su mi objasnile čije ime portal, zapravo, nosi zaintrigiralo da malo istražim po turskim izvorima o Humi i Humama.
Huma je neobično, jako, jasno, zvučno moćno ime, a značenje ovog ženskog imena je: sreća, smiraj, ptica a u TDK riječniku stoji: osoba kojoj se da ime Huma ime pred nju donosi sreću, rijetka ptica.
Slovo H – ima značenje lidera, onoga ko je spreman obezbjediti sigurnu budućnost i smiraj;
Slovo U – nosi snagu dobrih i humanih;
Slovo M – bliska trgovini, ispunjena energijom, sposobnostima, umijeću života, ona koja ostvaruje zamisli i donosi zajedništvo;
Slovo A – slovo A pojačava lidera u kombinaciji sa ostalim harfovima –slovima. Ponosna, jaka ličnost.
Nakon ove proste analize uočavamo da ime Huma ne možete davati ni svakoj djevojčici, a zbog posebne energije koju nosi, niti imati želju da ga date djetetu. Jednostavno Huma se rodi kao lider u narodu i zato je Huma posebna rijetka žena.
Huma – džennetski glasnik ljubavi
Poznata je turska narodna pjesma „Ptica Huma pjeva sa visine“ i mislim da nema osobe koja sebe smatra stanovnikom Erzuruma, a da mu ova pjesma nije pjevana, dobro poznata kao i ljubav dvoje mladih o kojima govori.
Kada država proglasi mobilizaciju dužni su joj se odazvati svi za vojsku sposobni muškarci. Rat nije milostiv prema ašicima i njihova patnja se ne tiče ni države ni sela kada je u pitanju odbrana domovine. Oni naravno bivaju kolateralna šteta koja krvari danima i godinama, vehne i ostaje odana ljubavi u inat čekanju. Tako se pripovijeda da je stigao poziv na mobilizaciju i da su se odazvali kako školovani tako i neškolovani mladići no škola nikad i nije bila mjerilo jačine ljubavi i aška, a dvoje mladih, Mustafa i Gulbahar iz mjesta Tikkir, taman se bijahu uzeli.
Molbilizacija im je uskratila i medeni mjesec i uživanje u ljubavi. Mustafa se odazva pozivu domovine, a Gulbahar ostade kod svekra i svekrve da čeka njegov povratak iz vojske. Mlada nevjesta ostade i sa svakim zalaskom sunca njena čežnja za Mustafom počinjala je da cvjeta ispod jograna, ali i da slabi njeno tijelo. Godinama nije bilo vijesti od Mustafe, seljani su gubili nadu da će se vratiti. Svekar mlade nevjeste svaki dan je izlazio na put i posmatrao pticu humu koja je mogla danima letjeti nadajući se vijestima od svoga sina, ali i muštuluku za voljenu snahu.
15.12.1957. godine ova pjesma koja je kružila narodom te je unesena u zbirku narodnih pjesama i tako sačuvana od zaborava:
Svekar je pjevao:
Huma ptico, pjevaj iz visina
Prijatelj u selu nek gaji jedan (ptičiji) par;
Natopljene su trepavice suzama, al’ ti ne plači
Ja s tugom se bratim, dušu da smirim.
Ti budi vinograd, a ja ću ruža
Jedno do drugog zgarište doživjesmo i to;
Ti budi gospodar – sluga ću biti u dvorima tim
Nek selo kaže – još jedan sužanj sluga tvoj!
(Prilagodila i prevela mr. D.Međedović)
A po kome je Ženska medijska mreža HUMA zapravo dobila naziv:
Da li ste čuli za historijsku ličnost Humu (hatun-plemenita) Kosača?
Ona je Bošnjakinja koja je spojila dva svijeta. O njoj se u bosanskoj historiografiji zna malo, s obzirom da nikada nije došlo do ozbiljnijeg proučavanja svih okolnosti prihvatanja islama od strane bošnjaškog plemstva u 15. I 16.vijeku, a još manje su se u tom kontekstu isticale pojedine ličnosti.
Njena pojava je bila posebna i krajnje simbolična s obzirom da je bila prva bošnjačka plemkinja koja je rođena kao muslimanka. Ono što je posebno iteresantno je da Huma Kosača objedinjuje u svojoj ličnosti evropsko plemićko porijeklo od strane oca i osmansko od strane majke što je jedinstven slučaj u historiji.
Navodimo njeno rodoslovlje:
Huma-hatun Kosača je kćer Ahmed paše Hercegovića Kosače i princeze Hindi hatun. Otac joj je dao ime po Humu (Hercegovini). Njen djed sa očeve strane je bio Herceg Stjepan Kosača, a sa majčine sultan Bajazid II, a pradjedovi knez Vukas Kosača i sultan Mehmed Fatih.
Baka sa očeve strane bila je kneginja Barbara Bavarska, a sa majčine strane Bulbul sultanija. Tetka sa očeve strane bila je Katarina Kosača, a sa majčine princeza Seldžuka, majka Gazi Husrev-bega.
Njen daidža je bio sultan Selim. Prvi rođaci: Ishak beg Kotromanić, Katarina mlađa Kontromanić, Gazi Husrev beg, Skender beg Crnojević, sultan Sulejman idr.
Huma Kosača se udala za Mehmed-bega Adilbegovića s kojim je živjela do kraja života u Mostaru gdje je podigla brojne vakufe. Interesantno je spomenuti da je imala tri brata od kojih je Ali beg bio prvi bošnjački pjesnik na orijentalnim jezicima a drugi brat Ahmed, prvi bošnjački hafiz.
Na žalost, danas ni jedna ustanova ili ulica u BIH ne nosi ime Hume Kosače niti je život ove Bošnjakinje ozbiljnije istraživan u našoj historiografiji.
(izvor: Akos.ba)


